Radojka Nikolić u redakciji Ekonometra i Magazina Biznis, foto: lična arhiva

Kada je reč o odnosima brojne srpske dijaspore i Srbije, mnogo je nedorečenosti i pitanja koja su za sada bez odgovora. Postoje nastojanja da se ti odnosi učvrste i unaprede, ali često konkretniji rezultati dolaze sporo ili sasvim izostaju. Jedan od važnih aspekata povezivanja dijaspore i matice svakako je privredna saradnja, još jedan veliki neiskorišćeni potencijal na čijem razvoju se ne radi dovoljno. Razloga ima mnogo i problematika je kompleksna, o čemu će više biti reči u nekim narednim tekstovima, a ovom prilikom pozabavićemo se mogućnostima i ogramičenjima za potencijalne investitore iz dijaspore u datoj situaciji. O prednostima, manama i izazovima ulaganja u srpsku privredu, ali i konkretnim koracima koje ulagači mogu da preduzmu kako bi sa uspehom razvili posao u Srbiji, razgovarali smo sa glavnom i odgovornom urednicom časopisa Ekonometar i Magazin Biznis Radojkom Nikolić, koja je preko dve decenije bila i novinar i urednik ekonomske rubrike lista Politika, a uz to je i autorka nekoliko knjiga iz oblasti ekonomije i ima iza sebe niz značajnih istraživanja i nagrada. Zanimalo nas je i šta investitori iz dijaspore mogu da preduzmu kako bi sa uspehom i što manje rizika razvili posao u Srbiji i pre nego što dođe do sistematskog uređenja oblasti privredne saradnje dijaspore i matice.

Koje su po vama dobre strane i prednosti ulaganja u srpsku privredu i pokretanja ili širenja biznisa na području Srbije za strance i našu dijasporu?

Srpska privreda je, nažalost, i danas nedovoljno razvijena. Prvo, srpska ekonomija i privreda se do sada još nisu oporavile od sankcija i ratova devedesetih godina, a drugo, ni period posle 2000. godine nije iskorišćen za ubrzani privredni razvoj kakav su zabeležile druge tranzicione zemlje, na primer, Češka, Slovačka ili Rumunija. O tim propuštenim šansama najbolje svedoči podatak da Srbija danas ima manji bruto domaći proizvod (BDP) za oko 25 odsto u odnosu BDP koji je ostvarivala 1989. godine. U tome i jeste odgovor na pitanje zašto većina stanovništva i dalje žali za tim vremenima kada je imala viši nivo životnog standarda, pa su te godine ostale mnogima u sećanju kao poslednje godine lepog života u ondašnjoj Jugoslaviji. Dugo bi trajala priča o tome zašto je sve to tako, ali ako pogledamo u sadašnjost, možda upravo taj nizak nivo razvoja srpske privrede pruža mogućnost za brži ekonomski razvoj. Kako bi ekonomisti rekli – što niža baza, veći su potencijali rasta.

Za našu dijasporu prednosti ulaganja u srpsku privredu mogu biti upravo u tome: da pronađu koje bi im oblasti bile atraktivne za ulaganja i da se odluče za poslovanje u Srbiji. Međutim, vrlo je malo primera naših bogatih ljudi iz dijaspore koji se odlučuju da neki od svojih poslova razvijaju u Srbiji.

Stranci i srpska dijaspora često iskazuju sumnje u sigurnost i stabilnost srpske ekonomije. Koliko je to opravdano po vama i informacijama kojima raspolažete? Šta može da učini strani investitor da zaštiti svoje interese kada ulaže u našu privredu?

Nažalost, izgleda da su vrlo opravdane sumnje mnogih naših ljudi iz dijaspore u sigurnost poslovanja u Srbiji. To najbolje ilustruje izjava najbogatije Srpkinje Rebeke Mekdonald koja ima veliku kompaniju za trgovinu strujom i energentima u Kanadi. Ona je, naime, prilikom posete Srbiji polovinom 2014. godine otvoreno rekla da ne želi da ulaže u Srbiju. Razlog je, kako je tada rekla, korupcija zbog koje u Srbiji nema napretka. Jer, kada je pokušala da pokrene biznis u Srbiji, čak i pre ugovaranja posla, jedan srpski biznismen ju je pitao: „Koliki je moj deo“. Kako je tada pred TV kamerama rekla gospođa Mekdonald, bila je šokirana zahtevom da neko traži svoje parče kolača, koji nije ni umešen, pa je zato i odustala od poslovnih aranžmana sa otadžbinom. Prema njenoj oceni, srpska je tragedija to što politika vodi ekonomiju. Kako je tada poručila Rebeka Mekdonald, za ozbiljan biznis moraju se znati pravila. A među tim pravilima mora biti efikasan pravosudni sistem, što je trenutno jedan od najvećih problema za poslovanje, jer sudski procesi predugo traju.

Šta su prvi koraci za stranog investitora koji odluči da započne ili proširi biznis u Srbiji?

Za razliku od većine srpskih biznismena iz dijaspore koji se ne odlučuju da posluju u Srbiji, veliki broj straih kompanija ipak radi u Srbiji. Ne može se zanemariti činjenica da je u oko 2.600 kompanija sa stranim kapitalom koje posluju u Srbiji, prema podacima zvanične statistike, zaposleno oko 199.000 ljudi. Kroz svoje asocijacije kao što su Savet stranih investitora i komore, predstavnici stranih kompanija pokušavaju da stvore poslovni ambijent na koji su te kompanije navikle u zemljama sa razvijenim ekonomijama i uređenim pravno-zakonodavnim sistemima.

Sudeći prema dosadašnjim utiscima stranih investitora u Srbiji, očigledno je da ih privlače bar tri važne stvari: državne subvencije, obrazovana i jeftina radna snaga i spremnost vlade da drži “otvorena vrata” investitorima kada žele da se za nešto obrate. Od mnogih menadžera stranih kompanija koje posluju u Srbiji, saznala sam da su veoma zadovoljni saradnjom sa Vladom Srbije. U tom pogledu, zanimljivo je da stranci imaju dobra iskustva u saradnji sa srpskim vlastima ali ne i naša dijaspora!

Koji su razlozi što srpska dijaspora ne ulaže više u Srbiju? Šta srpska vlada može da učini po tom pitanju i šta zaista čini?

Izgleda da je teško “biti pop u svom selu”. Kako bi se drugačije mogla tumačiti činjenica da, zaista, naši bogati ljudi iz dijaspore ne ulažu u Srbiju. Očigledno su u pitanju loša iskustva. Iako je prošlih godina bilo pokušaja da se uspostavi bolja saradnja sa dijasporom pa su organizovani i susreti, kongresi, sabori naše dijaspore, ništa od toga nije dalo dobre rezultate. Ranije je postojalo i Ministarstvo za dijasporu, a sada je to na nivou Uprave za dijasporu u okviru Ministarstva spoljnih poslova Srbije, ali nisu postignuti nikakvi vidljiviji rezultati na planu realizacije većih investicija naših ljudi iz dijaspore. Predstavnici vlasti odavno i ne pominju takve mogućnosti, tako da se čini da nema baš mnogo inicijativa za privlačenje kapitala naših ljudi iz dijaspore. Loše je što je tako, ali je to činjenica.

Koji su najvažniji koraci za potecijalne ulagače iz inostranstva i dijaspore kako bi na dobar način proširili ili osnovali kompaniju u Srbiji?
Za sve investitore bi trebalo da važi isto pravilo: da ulažu u biznis za koji procene da je njima isplativ a da, istovemeno, za razvoj tog poslovanja postoje dobri uslovi u Srbiji. U tom pogledu ne treba da bude važno da li je reč o investitoru koji pripada srpskoj dijaspori ili je neko potpuno neutralan. Ako je reč o ulaganju srpske dijaspore, specifičnost može biti, možda, želja investitora da doprinese bržem ekonomskom razvoju svoje domovine. Međutim, kad je poslovanju reč, trebalo bi da svi uslovi, bez diskriminacije, važe za sve investitore. U prošlih nekoliko godina srpske vlasti zaista nastoje da privuku što više investicija – i stranih i domaćih. Promenjen je zakon o radu na taj način  što je omogućena fleksibilnost i kod zapošljavanja i kod otpuštanja radnika, registrovanje firme je svedeno na samo jedan dan, obezbeđeno je elektronsko izdavanje građevinskih dozvola, a sve je više administrativnih poslova koji se mogu završiti elektronskim putem.

U svemu tome je značajno da u Srbiji postoje veoma dobri uslovi za razvoj različitih vrsta biznisa – od informacionih tehnologija, preko metalske i građevinske industrije do poljoprivrede i prehrambene industrije. Naravno, za Srbiju je veoma važno da izgradi institucije koje će dobro funkcionisati nezavisno od toga ko je trenutno na vlasti. To se pre svega odnosi na pravosudni sistem i na efikasan rad sudstva, što je najslabija karika u čitavom procesu izgradnje sistema kakvom težimo, imajući u vidu nameru Srbije da u dogledno vreme postane član Evropske unije. Razume se, treba imati na umu i ono upozorenje već pomenute Rebeke Mekdonald u vezi sa korupcijom, ali ako bi se time svi rukovodili u Srbiji nikakvih investicija ne bi ni bilo.

Srbiji su potrebne visoke stope ekonomskog rasta, svakako iznad pet odsto rasta BDP-a godišnje, kako bi u dogledno vreme, u narednih šest-sedam godina došlo do značajnijeg poboljšanja životnog standarda stanovništva. Ukoliko do toga ne dođe, uzalud su svi napori da se poboljša investiciona klima i dovedu ulagači. Jer, pravi efekti ekonomskog i privrednog rasta prepoznaju se tek onda kada građani počnu da bolje žive. To srpska dijaspora najbolje zna iz iskustva, živeći i radeći godinama i decenijama u razvijenim ekonomija sveta, na raznim kontinentima.

Kratka biografija Radojke Nikolić

Proslava 10 godina Ekonometra i Magazina Biznis, foto: lična arhiva

Radojka Nikolić jedan je od najeminentnijih novinara i stručnjaka iz oblasti ekonomije u Srbiji. Osnivač je i glavni urednik ekonomsko-poslovnih mesečnika Ekonometar i Magazin Biznis od 2006. godine. Gotovo dve decenije bila je i novinar i urednik ekonomske rubrike dnevnog lista Politika. Autor je knjiga „Dragoslav Avramović  – tvorac ekonomskog čuda“ (1995. godine) i „Ekonomisti o tranziciji u Srbiji“ (2003. godine), a pored toga i autor i projekt-menadžer trogodišnjeg istraživanja „Otvoreno o korupciji u Srbiji“, koji je ostvaren u saradnji sa Fondacijom Fridrih Ebert (serija okruglih stolova realizovanih od 2001. do 2004. godine), kao i istraživanja „Socijalna slika i reforme u Srbiji” (2003. godine).

Važnije nagrade i priznanja:

Godišnja nagrada lista Politika 1995. godine za najboljeg novinara;

Nagrada Udruženja poslovnih žena Srbije „Cvet uspeha za ženu zmaja“ 2009. godine;

Glavna godišnja nagrada Beogradske bankarske akademije 2009. godine za ekonomsku analitiku, uređivanje i novinarstvo;

Nagrada časopisa TABOO „Zlatno pero“ 2010. godine;

Godišnja nagrada Privredne komore Srbije za najboljeg ekonomskog novinara 2010. godine ;

Godišnja nagrada za novinare Srpska asocijacije menadžera (SAM)2014.;

Nagrada za životno delo Udruženja novinara Srbije i Crne Gore (novembar 2015.);

Nagrada kompanije Hugo Bos za ženu heroja (8. marta 2016.). 

Australiana Serbahttps://www.australianaserba.com/wp-content/uploads/2017/01/Radojka-na-proslavi-10-godina-izlazenja-casopisa-Ekonometra-i-Magazina-Biznis-20.-ferbuara-2016.godine-e1485626679759-1024x612.jpghttps://www.australianaserba.com/wp-content/uploads/2017/01/Radojka-na-proslavi-10-godina-izlazenja-casopisa-Ekonometra-i-Magazina-Biznis-20.-ferbuara-2016.godine-e1485626679759-150x150.jpgAustraliana SerbaBogatstvo SrbijeBiznis,dijaspora,Ekonometar,ekonomija,Nira Press,Pravosuđe,privreda,Radojka Nikolić,sigurnost,Srbija,Srpska privreda,UlaganjeKada je reč o odnosima brojne srpske dijaspore i Srbije, mnogo je nedorečenosti i pitanja koja su za sada bez odgovora. Postoje nastojanja da se ti odnosi učvrste i unaprede, ali često konkretniji rezultati dolaze sporo ili sasvim izostaju. Jedan od važnih aspekata povezivanja dijaspore i matice svakako je...Internet Magazin