Dr Alan Dearn u Mitrovačkoj gimnaziji

Piše: Ivana Nikolić

Foto: arhiva projekta Glac

*Zahvaljujemo se Zorani Kataranovskoj iz tima projekta Glac

Srpsko-australijski arheološki projekat Glac ne samo što je vrhunski naučni poduhvat međunarodnog značaja, već je i vrlo važan za razvoj turističkih, ekonomskih, obrazovnih i drugih potencijala i institucija Sremske Mitrovice i uopšte područja na kome se nalazi lokalitet Glac. Zamisao je da se ovim projektom promoviše i cela Srbija kao zemlja kulture i bogatog kulturno-istorijskog nasleđa. Pored toga, projekat Glac je doprineo i zbližavanju Australije i Srbije i saradnji kako stručnjaka, studenata i đaka ove dve zemlje, tako i njihovih zvaničnika i privrednika.

Dr Alan Dearn na arheološkom nalazištu u Glacu

Pripreme za projekat počele su još 2014. godine, dok su prva arheološka iskopavanja uspešno obavljena tokom leta 2017.  Već pripremna geofizička istraživanja tla pokazala su da se na tlu Glaca nalazi ogromna građevina, što ide u prilog pretpostavci da se upravo tu nalaze ostaci letnje palate antičkog rimskog cara Maksimilijana Herkula. Arheolozi su ubrzo po početku iskopavanja pronašli i značajne artefakte, kao što su podni mozaici, freske, delovi skulptura i tako dalje. Pokazalo se da su zaista na pragu velikih otkrića i da se na lokalitetu Glac možda nalaze ostaci letnje palate cara Maksimilijana kao što stručnjaci pretpostavljaju.

*Kliknite na bilo koju fotografiju kako bi otvorili galerije

Projekat Glac vode stručnjak za pozno Rimsko carstvo prof. dr Ričard Majls (Richard Miles) sa Sidnejskog univerziteta (University of Sydney) i dr Stefan Pop Lazić sa Arheološkog instituta Srbije, a realizuje se zajedničkim naporima srpskih i australijskih arheoloških timova. U ovom poduhvatu su ravnopravni partneri i sa jednakim poletom rade na lokalitetu Glac, ali i pratećim obrazovnim i drugim programima. Radeći na ovom projektu, učesnici iz obe zemlje stvorili su i divna prijateljstva i čak i kada rade deluju više kao jedna velika porodica nego kao čisto poslovni partneri.

Po završetku prvih iskopavanja, oba tima su nastavila da rade vredno na ovom projektu, tako da se vrlo često i u Srbiji i u Australiji održavaju razne manifestacije, programi i druga dešavanja. Već uveliko se radi i na razmeni studenata i đaka, što je takođe važan deo projekta. Pored toga, pišu se i naučne studije i opisi pronađenih artefakata, ali se vredno priprema i nastavak iskopavanja koji je predviđen za leto 2018.

Inače, projekat Glac započet je zahvaljujući velikim sredstvima koja je obezbedio Sidnejski univerzitet, a značajna sredstva izdvojilo je i Ministarstvo kulture i informisanja Srbije. Međutim, s obzirom na to da je reč o kompleksnom, dugoročnom projektu, radi se i na prikupljanju sredstava kako bi se uspešno nastavilo kako sa arheoločkim iskopavanjima, tako i sa brojnim aktivnostima na korišćenju obrazovnih, turističkih, ekonomskih i naučnih potencijala lokalne zajednice, što bi bilo značajno i za Srbiju i za Australiju, ali i za razvoj kulturne i privredne saradnje između ove dve zemlje.

Konferencija za novinare povodom početka iskopavanja na nalazištu Glac

O projektu Glac možete pročitati više ovde, a mi smo ovom prilikom razgovarali sa dr Alanom Dernom (Alan Dearn), koji je angažovan na istraživanjima i obrazovnim programima u okviru ovog projekta. Profesor Dern  održao je 20. decembra predavanje u gimnaziji u Sremskoj Mitrovici i najavio nove aktivnosti u okviru projekta.

Možete li nam reći nešto više o predavanju u Sremskoj Mitorvici?

Zadužen sam da vodim obrazovni segment projekta Glac, tako da ću u sredu govoriti učenicima u Sremskoj Mitrovici o onome što radimo na lokalitetu Glac i pozvati ih da se uključe u naš rad. Ovaj projekat je iskrena, istinska australijsko-srpska saradnja i želimo da se postaramo da ljudi u Mitrovici osete da sve ono što se radi u okviu projekta Glac pripada njima, kao i da steknu osećaj povezanosti sa arheološkim nlazištem Glac, koje će postajati sve uzbudljivije mesto kako budu napredovala istraživanja.

Jedan od ciljeva projekta je i da se kod ljudi više razvije svest o važnosti kulturnog i istorijskog nasleđa. Kakvo je Vaše iskustvo? Koliko su ljudi u Srbiji i srpskoj dijaspori u Australiji svesni toga?

Mene to veoma zanima i voleo bih da saznam više o tome. Ponekad se iznenadim kada razgovaram sa Australijancima srpskog porekla, pa čak i sa prijateljima u Srbiji, pošto se čini da neki od njih ne znaju koliko je područje današnje Srbije bilo važno i u vreme Rimskog Carstva. Meni su III i IV vek najzanimljiviji period u istoriji Starog Rima. U to vreme Srbija i uopšte Balkan bili su centar Rimskog Carstva. Znate, moji srpski prijatelji, i to posebno oni u Australiji, uvek se iznenade kad im kažem da je u Srbiji rođen veći broj rimskih careva nego u bilo kom drugom delu Carstva, izuzev područja današnje Italije, pošto je Srbija bila strateški centar Evrope. Ovde je bio smešten najveći deo vojske, ovde se najvećim delom vršila regrutacija, a kao rezultat toga ovde je bio i centar moći. U III i IV veku, kada imamo mnogo građanskih ratova, brojne prevrate i promene na rimskom prestolu, mesto gde se kuju zavere, ucrtavaju mape i odlučuje o vlasti bila je upravo Sremska Mitrovica. Stoga mislim da ima mnogo razloga da budete uzbuđeni i ponosni ako ste Srbin ili Srpkinja da vidite sebe u kontekstu istorije Starog Rima. To važi za Srbiju, ali i za ceo Balkan, ta povezanost sa Rimskim Carstvom. Za balkanske narode to je važan period istorije. Ponekad malo nedostaje znanje o tome, ali sam u isto vreme uvek dirnut neverovatnim osećajem povezanosti koji ljudi ovde imaju prema svom gradu. To je dosta drugačije u Australiji. Mi Australijanci smo često vrlo cinični kad je reč o našem poreklu, ali ovde, znate, razgovarajući sa mojim kolegama i tinejdžerima na iskopavanjima u Glacu prošle godine, shvatio sam da osećaju snažnu povezanost sa Mitrovicom, Sremom i Srbijom. Verujem da je deo izazova upravo raditi na tome da se osećaj lokalnog identiteta i ponosa poveže i sa rimskom prošlošću. Jedna od stvari koje me veoma zanimaju jeste i da saznam kakav odnos mladi ljudi, posebno srednjošklci iz Sremske Mitrovice, imaju prema istoriji koja je svuda oko njih. Često kada ste Evropljanin i pripadate tako novoj naciji kao što je australijska – novoj iz evropske tačke gledišta – nemate taj osećaj povezanosti sa predelima, zemljom po kojoj hodate i vidicima oko vas. Zato se pitam kako je ljudima koji odrastaju u Sremskoj Mitrovici i kakav je njihov odnos prema kulturnom nasleđu koje je svuda oko njih. To me baš zanima. Jedna od stvari na kojima ćemo posebno raditi tokom sledeće sezone iskopavanja jeste organizovanje projekata sa učenicima mitrovačke gimnazije kako bi ih uključili u dešavanja na nalazištu Glac. Oni će tada biti na letnjem raspustu, ali je grupa gimnazijalaca iz Sremske Mitrovice zainteresovana da učestvuje u programu oko nedelju dana, uključi se u arheološka iskopavanja i radionice na temu istorije, arheologije i konzervacije kako bi naučili nešto novo. Međutim, i mi možemo da učimo od njih kako vide ovaj lokalitet i koliko se povezuju sa njim, pošto je krajnji cilj svega ovoga da ohrabrimo njihovo osećanje vlasništva i povezanosti prema Glacu. Upravo deci i mladima Sremske Mitrovice pripada to mesto, tako da želimo da pomognemo i ohrabrimo taj osećaj vlasništva kako napredujemo sa projektom, tako da i oni postanu deo toga i prepoznaju šansu da pomognu da ojačaju i promovišu svoj grad i ponose se njime, osećaju povezanost sa njim.

Planirate da organizujete i razmenu đaka australijskih i srpskih srednjih škola u okviru projekta. Zašto je po Vama to važno?

Imam dve uloge u projektu Glac, a jedna od njih je da na neki način vodim računa o razvoju obrazovnih programa. Međutim, moj glavni posao je u Sidnejskoj gimnaziji (Sydney Grammar School), gde predajem istoriju, tako da sam i sam gimnazijski profesor. Kad je reč o obrazovnom programu, ove godine smo u Glacu otkrili prelepe mozaike, tako da ono što radimo po pitanju obrazovanja u okviru projekta vidim kao mozaik. Trenutno imamo deliće mozaika i jedan od njih je da vodimo obrazovne programe za đake iz Sremske Mitrovice sledeće godine. Drugi deo mozaika je predviđen za 2019. godinu. Planiramo da dovedemo grupu đaka iz Sidnejske gimnazije u Sremsku Mitrovicu, kako bi učestvovali u iskopavanjima, bili deo lokalne zajednice neko vreme i stekli tu vrstu kulturnog iskustva i osećaja povezanosti. Ako počnemo da sklapamo mozaik i malo se udaljimo na trenutak kako bi videli širu sliku onoga što pokušavamo da uradimo, onda je to slika iskrene i veoma duboke povezanosti između zajednice u Sremskoj Mitrovici i zajednice u Sidneju. Želimo da pomognemo da se povežu srpski i australijski đaci i studenti i da omogućimo razmenu tako da ljudi iz obe zemlje mogu da posećuju jedni druge i budu deo zajednice svojih vršnjaka iz Srbije, odnosno Australije. U Sreskoj Mitrovici i širom ovog prelepog nalazišta u Glacu na kome radimo to je šira slika koju ja vidim kada se malo udaljim. Biće potrebno neko vreme da se stvori ta šira slika, a trenutno je važno jednostavno pronalaziti te deliće mozaika, sastavjati ih i stavljati na pravo mesto, kako bi dalje mogli da gradimo mozaik poput slagalice.

Možete li otkriti našim čitaocima na čemu još trenutno radi australijski deo tima? Dokle je stigao naučni deo projekta u Australiji?

U Australiji smo trenutno u fazi planiranja. Jedna od stvari kojima smo veoma posvećeni jeste i da se pobrinemo da posle svake sezone arheoloških iskopavanja objavimo vrlo brzo i izveštaj o tome. Upravo na to je fokusiran i profesor Ričard Majls, koji vodi projekat zajedno sa dr Stefanom Pop Lazićem. Izveštaj bi vrlo brzo trebalo da bude spreman i treba da objavljujemo to svake godine. Nema ništa gore od arheoloških projekata gde se po završetku ništa ne publikuje, tako da onda kada posle 20 godina ljudi hoće da nauče nešto o projektu ne mogu da nađu dokumentaciju. Ne smemo da dozvolimo da se to desi. Prirodno je u arheologiji da period iskopavanja bude vrlo intenzivan, ali je važno nakon toga napisati i objaviti izveštaj. To je, naravno, drugačije za naše kolege ovde u Srbiji. Oni imaju pri ruci artefakte koje smo pronašli, tako da oni rade na konzervaciji i prezervaciji tih predmeta. Što se tiče naših ostalih aktivnosti, pre svega se bavimo planovima za predstojeću godinu i obrazovne programe. Naš kolega Endru Jip (Andrew Yip) sa Univerziteta Novog Južnog Velsa (University of New South Wales) bavi se digitalnim tehnologijama i virtuelnom prezentacijom arheološkog nalazišta, pa sam imao sastanak sa njim pre nedelju dana, pred polazak u Srbiju. Razgovoarali smo o tehnologijama koje možemo da koristimo na lokalitetu Glac. Gledajući unapred, razmišljamo kako da izgradimo svojevrstan istraživački i obrazovni centar na samom nalazištu i kako bi to funkcionisalo. To znači da razmišljamo i o prikupljanju sredstava, tako da je to ono čime se trenutno bavimo. Tu je mnogo razmišljanja o sledećoj godini, planiranja nove sezone arheoloških iskopavanja i naravno osmišljavanje finansiranja projekta i još mnogo toga.

Sa srpsko-australijskom operskom zvezdom Milijanom Nikolić koja će promovisati projekat Glac, Novi Sad

Vi se bavite i prezentacijom projekta Glac u Australiji. Kako to ide?

Tu se radi o naporima da se razvije svest o tome što radimo i u Sidneju. Sidnejska srpska zajednica zaista je divna i veoma zainteresovana za projekat. Pružaju nam veliku podršku. Postali smo baš dobri prijatelji sa ljudima iz Sportskog centra Bonirig (Bonnyrigg Sport Centre), glavnog srpskog kluba u Sidneju. U odličnim smo odnosima sa Stevanom Šipkom preko Boniriga, ali i sa drugim Srbima koji i nama i projektu daju veliku podršku. Dakle, stvar je u razvijanju tih odnosa i pronalaženju načina da približimo toj zajednici ono što radimo. Postoji veliko ineresovanje i entuzijazam prema našem projektu. Mislim da kako napredujemo, sve više ljudi iz srpske zajednice zanima kako da se i sami uključe u projekat. Učestvujući u izgradnji obrazovnog centra u Glacu svakako će dati veliki i trajan doprinos da Sremska Mitrovica zaista ima velike koristi od ovog arheološkog nalazišta, pošto ovo nije ona vrsta projekta gde se nešto iskopa, objavi, akademici čitaju i potom se ponovo sve zatrpa. Mislim, ovde je stvar u razvoju zaista velike i važne turističke atrakcije koja će prikazivati vrhunsku arheologiju koja se neguje u Srbiji, kao i neverovatnu rimljansku istoriju Srbije. dakle, ovo je projekat koji će stvarno pozitivno uticati na Sremsku Mitrovicu kako napreduje i mislim da je to ono što u srpskoj dijaspori u Australiji izaziva uzbuđenje – to što mogu da daju svoj doprinos nečemu takvom.

Čini se da među svim članovima australijskog i srpskog tima postoji ne samo profesionalna, već i jaka lična povezanost i prijateljstvo. Deluje kao da ste postali jedna velika porodica. Kako Vi to doživljavate? Kakvi su Vaši utisci kad je reč o saradnji sa kolegama iz Srbije?

Apsolutno se slažem! Ta povezanost koju smo razvili sa ljudima iz srpskog tima je možda i nešto najznačajnije u mom profesionalnom životu u poslednje vreme. Svi smo se nekako vrlo brzo sprijateljili i „kliknuli“, tako da se radujem ponovnom dolasku u Srbiju već mesecima, još otkad sam otišao odavde. Ovaj dolazak je za mene i sjajna šansa da ponovo vidim svoje ovdašnje prijatelje i da se družim sa njima. Kada radite na arheološkim iskopavanjima, to je vrlo intenzivno. Puno radimo, obavljamo i teške fizičke poslove zajedno tokom mnogih dugih dana, umorimo se, budemo i razdražljivi, i tako dalje. Naši odnosi ovde su fantastični i imam privilegiju da radim sa neverovatnim ljudima kao što je recimo arheolog dr Stefan Pop Lazić, sa kojim sam imao to zadovoljstvo da se vidim prošlog vikenda ovde u Beogradu. Kad odem u Sremsku Mitrovicu videću i Jasminu Davidović iz Muzeja Srema i druge divne ljude. Stvarno sam postao vrlo blizak sa ljudima iz tima. To je fenomenalno! Znate, za mene, a znam da je isto i kod profesora Ričarda Majlsa, projekat Glac je ono što ćemo raditi do kraja svog radnog veka. Sve će biti vezano za ovaj projekat i za Srbiju, tako da jedva čekam da progovorim srpski i vredno radim na tome. Stvarno ne mogu da dočekam da počnem da govorim srpski kako treba, kako bih se sve više osćeamo ovde kao kod kuće, pošto se od samog početak osećam dobrodošlim. Svi se osećamo dobrodošlim i biće sve fantastično kako budemo napredovali u godinama koje su pred nama.

Australiana Serbahttps://www.australianaserba.com/wp-content/uploads/2017/12/25445901_10155158114930994_9114255920470464899_n.jpghttps://www.australianaserba.com/wp-content/uploads/2017/12/25445901_10155158114930994_9114255920470464899_n-150x150.jpgAustraliana SerbaProjekat GlacAlan Dearn,Alan Dern,Ambasada Australije u Srbiji,arheološka iskopavanja,arheološki lokalitet Glac,arheološko nalazište,arheološko nalazište Glac,Australija,Beograd,Bonnyrig Sport Centre,digging,Glac,Glac lokalitet,Jasmina Davidović,Maksimilijan Herkul,Milijana Nikolić,Ministarstvo kulture i informisanja Srbije,Mitrovačka gimnazija,mozaik,pozono Rimsko Carstvo,Projekat Glac,Ričard Majls,Richard Miles,rimski car Maksimilijan,rimski carevi,Rimsko carstvo,Sidnej,Sidnejska gimnazija,Sindejski univerzitet,Sirmium,Srbija,Sremska Mitrovica,srpska dijaspora,srpska dijaspora u Australiji,Stefan Pop Lazić,Stevan Šipka,Sydney Grammar School,The University of Sydney,Zorana KataranovskiPiše: Ivana Nikolić Foto: arhiva projekta Glac *Zahvaljujemo se Zorani Kataranovskoj iz tima projekta Glac Srpsko-australijski arheološki projekat Glac ne samo što je vrhunski naučni poduhvat međunarodnog značaja, već je i vrlo važan za razvoj turističkih, ekonomskih, obrazovnih i drugih potencijala i institucija Sremske Mitrovice i uopšte područja na kome se nalazi...Internet Magazin